Homocistein je aminokiselina čije su optimalne razine važne za zdravlje, jer povišene vrijednosti predstavljaju rizični faktor za kardiovaskularne i neurološke bolesti.
Međutim, kada se razine homocisteina u krvi povise, to može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija, uključujući povećani rizik od srčanog i moždanog udara, demencije i drugih kroničnih stanja.
Razumijevanje što je homocistein i kako ga održavati u optimalnim granicama stoga je od iznimne važnosti za prevenciju bolesti i očuvanje cjelokupnog zdravlja.
Što je homocistein?
Homocistein je sumporna aminokiselina koja nastaje u tijelu kao nusprodukt metabolizma metionina, a njegova ravnoteža važna je za mnoge biokemijske procese.2
Homocistein ne dobivamo iz hrane koju jedemo, već je naše tijelo samo proizvodi. Stvaranje počinje s jednom važnom aminokiselinom iz proteina, koja se zove metionin.
Kada tijelo iskoristi metionin za svoje bitne zadatke (poznate kao procesi metilacije), metionin se pretvara u tu tvar – homocistein
Referentne vrijednosti i vrste hiperhomocisteinemije
Normalne vrijednosti homocisteina kreću se između 5 i 15 µmol/L, dok se povišene razine, poznate kao hiperhomocisteinemija, klasificiraju prema stupnju elevacije i zahtijevaju pažnju.
Srednja razina homocisteina natašte kod odraslih muškaraca je približno 10 µmol/L . Muški spol je, zbog viših prosječnih vrijednosti, prepoznat kao faktor rizika za hiperhomocisteinemiju.4
Važno je pratiti referentne vrijednosti homocisteina jer i blago povišene razine nose rizik. Najčešće se povišenim smatra ≥16 µmol/L, iako se u nekim izvorima koriste i 12–14 µmol/L.⁵
Klasifikacija hiperhomocisteinemije:6
- Normalan raspon: 5–15 µmol/L
- Umjerena hiperhomocisteinemija: 16–30 µmol/L
- Srednja hiperhomocisteinemija: 31–100 µmol/L
- Teška hiperhomocisteinemija: > 100 µmol/L
Zašto je visok homocistein opasan?
Visok homocistein, odnosno hiperhomocisteinemija, povezan je s povećanim rizikom od niza ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući kardiovaskularne i neurološke bolesti.3
Povišene koncentracije homocisteina u plazmi predstavljaju neovisan rizični faktor za okluzivne vaskularne bolesti, uključujući aterosklerozu, moždani udar i kardiovaskularne probleme.
Framinghamske studije pokazale su povezanost između razina homocisteina i statusa vitamina B6, B9 i B12, pri čemu je gotovo dvije trećine slučajeva povišenog homocisteina povezano s niskim statusom vitamina.⁷
Povišene razine homocisteina mogu oštetiti stijenke krvnih žila i doprinijeti stvaranju krvnih ugrušaka.⁷
Posljedice povišenog homocisteina mogu uključivati:
- Kardiovaskularne bolesti: hiperhomocisteinemija je značajan, neovisan rizični faktor za aterosklerozu, srčani udar, moždani udar i trombozu.4,8,9
- Prema novim istraživanjima o povezanosti homocisteina i hipertenzije, povećanje homocisteina za 1 µmol/L povezano je s 8% povećanim rizikom od ukupne smrtnosti i 7.15% povećanim rizikom od kardiovaskularne smrtnosti kod hipertenzivnih pacijenata.10
- Neurološke bolesti: povezanost s kognitivnim padom, uključujući Alzheimerovu bolest, te s razvojem i progresijom Parkinsonove bolesti.11,12
- Hipertenzija: visoke razine homocisteina povezane su s povećanim rizikom od hipertenzije i moždanog udara.14
Pretraga homocisteina
Homocistein se mjeri jednostavnim krvnim testom, a preporučuje se testiranje kod osoba s rizičnim faktorima za kardiovaskularne bolesti, obiteljskom anamnezom ili sumnjom na nedostatak vitamina B skupine.
Pretraga za homocistein obično se provodi vađenjem krvi natašte. Liječnik može preporučiti testiranje u sljedećim slučajevima:
- Obiteljska anamneza kardiovaskularnih bolesti ili tromboze.
- Prisutnost rizičnih faktora za srčane bolesti (visok krvni tlak, dijabetes, visok kolesterol).
- Komplikacije u trudnoći (npr. ponavljajući pobačaji).
- Sumnja na nedostatak vitamina B6, B9 ili B12.
- Neurološki simptomi ili kognitivni problemi.
Važno je napomenuti da se rezultati testa interpretiraju u kontekstu cjelokupne kliničke slike i drugih laboratorijskih nalaza.
Kako smanjiti homocistein u krvi – praktični savjeti
Smanjenje povišenog homocisteina u krvi moguće je kroz promjene u prehrani, životnim navikama i, po potrebi, ciljanom suplementacijom, s naglaskom na unos vitamina B skupine.
Kako smanjiti homocistein u krvi često je pitanje za osobe s povišenim razinama. Ključ leži u podržavanju metaboličkih puteva koji pretvaraju homocistein u druge tvari.
Vitamini B skupine
Vitamini B6, B9 (folat) i B12 su esencijalni kofaktori u metabolizmu homocisteina, a njihov adekvatan unos ključan je za održavanje optimalnih razina. Nedostatak bilo kojeg od ovih vitamina može dovesti do nakupljanja homocisteina.1,4
- Folat (vitamin B9): Ključan za remetilaciju homocisteina u metionin. Preporučuje se unos folata iz prirodnih izvora ili u obliku aktivnog folata (npr. metilfolat) za bolju iskoristivost.
- Vitamin B12: Neophodan kofaktor za enzim metionin sintazu u ciklusu metilacije. Posebno je važan za vegetarijance i vegane, kao i za starije osobe koje mogu imati smanjenu apsorpciju B12.
- Vitamin B6: Važan za trans-sulfuraciju homocisteina u cistein. Sudjeluje u više od 100 enzimskih reakcija u tijelu.
Dijeta kod homocisteina
Uravnotežena prehrana bogata folatom, vitaminima B6 i B12 ključna je za regulaciju homocisteina, a uključivanje specifičnih namirnica može značajno doprinijeti njegovom snižavanju. Dijeta kod homocisteina treba biti usmjerena na unos namirnica koje prirodno sadrže ove vitamine.
Namirnice bogate folatom (vitamin B9):
- Zeleno lisnato povrće (špinat, kelj, brokula)
- Mahunarke (leća, grah, slanutak)
- Citrusno voće
- Avokado
- Cjelovite žitarice
Namirnice bogate vitaminom B6:
- Riba (losos, tuna)
- Perad (piletina, puretina)
- Krumpir
- Banane
- Orašasti plodovi
Namirnice bogate vitaminom B12:
- Meso (govedina, janjetina)
- Riba (losos, bakalar)
- Jaja
- Mliječni proizvodi
- Obogaćene žitarice (za vegane i vegetarijance)
Suplementi
Suplementacija vitaminima B skupine i drugim nutrijentima može biti učinkovita strategija za snižavanje homocisteina, posebno kod osoba s nedostatkom ili genetskim
predispozicijama. Osim prehrane, dodaci prehrani mogu igrati važnu ulogu. Prije početka bilo kakve suplementacije, uvijek se savjetujte s liječnikom ili nutricionistom.

Sagas Rc 02 Normal Homocysteine Metabolism
Za normalan metabolizam homocisteina
Nizak homocistein
Nizak homocistein (hipohomocisteinemija) je rijetko stanje koje pogađa manje od 1% populacije, a može biti povezano s perifernom neuropatijom i smanjenom proizvodnjom glutationa.
Iako se većina pažnje posvećuje povišenim razinama, važno je razumjeti i nizak homocistein. Mogući uzroci niskog homocisteina uključuju pretjeranu konverziju u cistein ili prekomjernu suplementaciju vitaminima B skupine.15
Uvijek je važno konzultirati se s liječnikom ako su razine homocisteina izvan referentnih vrijednosti, bez obzira jesu li povišene ili snižene.
*Važno je pridržavati se uravnotežene i raznovrsne prehrane i zdravog načina života.
Najčešća pitanja
Kako se mjeri homocistein?
Koji su simptomi visokog homocisteina?
Je li nizak homocistein opasan?
Koje namirnice pomažu sniziti homocistein?
Što utječe na rezultate pretrage homocisteina?
*Folat, vitamini B6 i B12 doprinose normalnom metabolizmu homocisteina.
Reference
1.Selhub, J. (1999). Homocysteine metabolism. Annual Review of Nutrition, 19, 217-246. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/10448523/
2.Finkelstein, J. D. (2000). Homocysteine. The International Journal of Biochemistry & Cell Biology, 32(4), 385-389. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/10762063/
3.Fowler, B. (2005). Homocysteine: overview of biochemistry, molecular biology, and role in disease. European Journal of Pediatrics, 164(Suppl 1), S3-S7. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/16047261/
4.Andreotti, F., et al. (2000). Homocysteine and risk of cardiovascular disease. European Heart Journal, 21(23), 1935-1941. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/10590184/
5.Office of Dietary Supplements – National Institutes of Health. Folate. https://ods.od.nih.gov/factsheets/Folate-HealthProfessional/
6.Son, P., & De Jesus, O. (2022). Hyperhomocysteinemia. StatPearls Publishing. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK554408/
7.Selhub, J. (2008). Public health significance of elevated homocysteine. Food and Nutrition Bulletin, 29(2 Suppl), S116-S125. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/18709886/
8.Son, P., & De Jesus, O. (2024). Hyperhomocysteinemia. StatPearls Publishing. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/32119295/
9.Rodionov, R. N., et al. (2008). The Homocysteine Paradox. Circulation Research, 102(11), 1302-1304. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC2430733/
10.Elias, M. F., et al. (2021). New Evidence for Homocysteine Lowering and Cardiovascular Disease. Journal of Clinical Medicine, 10(7), 1478. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC8976174/
11.Joshi, S. M., et al. (2024). Homocysteine is a marker of disease state. Cureus, 16(3), e55598. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10915003/
12.Fan, X., et al. (2020). Role of homocysteine in the development and progression of Parkinson’s disease. Translational Neurodegeneration, 9(1), 34. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/33085841/
13.Wu, D. F., et al. (2024). Homocysteine, hyperhomocysteinemia, and H-type hypertension. Frontiers in Cardiovascular Medicine, 10, 1332784. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/38236144/
14.Al Hageh, C., et al. (2023). Homocysteine levels, H-Hypertension, and the MTHFR C677T polymorphism. Frontiers in Cardiovascular Medicine, 10, 1164907. https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10238895/
15.McCully, K. S. (2015). Homocysteine and the pathogenesis of arteriosclerosis. Atherosclerosis, 243(1), 2-9. https://pubmed.ncbi.nlm.nih.gov/26453920/